U Karlovcu predstavljena knjiga američke književnice Rose Wilder Lane, koja je prije više od stotinu godina otkrila ljepotu albanskih planina, upoznala život gorštaka i postala iskrena zagovornica albanskoga naroda.
KARLOVAC, 15. listopada 2026. – U Albanskom kulturnom domu u Karlovcu predstavljena je knjiga Vrhovi Shale (The Peaks of Shala) američke književnice i novinarke Rose Wilder Lane, jedno od zanimljivijih književnih svjedočanstava o životu, tradiciji i običajima stanovnika sjeverne Albanije s početka 20. stoljeća. Knjigu je objavilo Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – Dea, u svojoj nakladničkoj ediciji Biblioteka Dea, uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Djelo, prvi put objavljeno 1923. godine, nastalo je nakon autoričina putovanja kroz teško pristupačne planinske predjele sjeverne Albanije. Ono što je započelo kao putnička znatiželja preraslo je u duboko osobno iskustvo i trajno zanimanje za narod čija su povijest, kultura i borba za neovisnost u to vrijeme bili slabo poznati široj međunarodnoj javnosti.
Rose Wilder Lane, kći poznate američke književnice Laure Ingalls Wilder, autorice popularnoga književnog serijala Mala kuća u preriji, u Albaniju je stigla gotovo bez predodžbe o zemlji koju će upoznati. Njezino putovanje započelo je u Skadru, odakle se uputila prema planinskim naseljima, kamenim kućama i osamljenim dolinama u kojima se svakodnevni život odvijao prema pravilima naslijeđenima kroz stoljeća.
U središtu njezina putopisa nisu samo veličanstveni krajolici albanskih planina nego ponajprije ljudi koje je ondje susrela. Lane opisuje njihove obiteljske odnose, gostoprimstvo, vjerovanja, običaje, položaj žena, brak, krvnu osvetu i Kanun, tradicionalno albansko običajno pravo. Posebnu pozornost posvećuje pojmovima časti, zadane riječi i osobne slobode, koji su imali presudnu ulogu u životu planinskih zajednica.
Jedna od središnjih tema knjige upravo je suprotnost između materijalnoga siromaštva i snažnoga osjećaja osobnoga dostojanstva i neovisnosti. Premda su živjeli u teškim uvjetima, ljudi koje je Lane upoznala ostavili su na nju dubok dojam svojim gostoprimstvom, ponosom i privrženošću vlastitim vrijednostima. Njihov način života potaknuo ju je na razmišljanje o tome što zapravo znači sloboda i može li se civilizacijski napredak mjeriti isključivo materijalnim bogatstvom.
Značajno mjesto u knjizi zauzimaju i albanske žene. Iako ih autorica promatra unutar tradicionalnoga patrijarhalnog društva, njezini opisi otkrivaju žene snažnoga karaktera, izdržljive i sposobne očuvati osobno dostojanstvo unatoč društvenim ograničenjima. Upravo ti susreti daju putopisu posebnu ljudsku dimenziju i otkrivaju složenost odnosa unutar planinskih zajednica.
Književna vrijednost Vrhova Shale proizlazi iz autoričine sposobnosti da dokumentarno opažanje poveže sa živim i neposrednim pripovijedanjem. Planine, rijeke, šume i teško prohodne staze nisu tek slikovita pozadina njezina putovanja, nego prostor koji je stoljećima oblikovao život, običaje i karakter njegovih stanovnika.
Ipak, djelo nosi i obilježja vremena u kojemu je nastalo. Lane povremeno romantizira tradicionalni život albanskih gorštaka, a pojedini njezini zaključci odražavaju pogled američke putnice s početka prošloga stoljeća. Zbog toga knjigu ne treba promatrati kao sustavnu povijesnu ili etnografsku studiju, nego kao osobno književno svjedočanstvo koje i danas ima iznimnu kulturno-povijesnu vrijednost.
Posebno je zanimljiv završni dio knjige, u kojemu se autorica osvrće na političke prilike u Albaniji nakon Prvoga svjetskog rata. Njezino zanimanje za albanski narod tada nadilazi granice putopisnoga pripovijedanja. Lane otvoreno izražava naklonost prema Albancima i njihovu nastojanju da očuvaju neovisnost i samostalno odlučuju o vlastitoj budućnosti. Tako se američka putnica, koja je u Albaniju stigla gotovo slučajno, postupno pretvorila u jednu od njezinih iskrenih zagovornica.
Predstavljanje knjige u Karlovcu imalo je i šire kulturno značenje jer hrvatskim čitateljima približava manje poznato poglavlje albanske povijesti i kulturne baštine. Za pripadnike albanske zajednice ovo djelo predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o životu njihovih predaka, dok hrvatskoj čitateljskoj publici otvara mogućnost upoznavanja tradicije, povijesti i vrijednosti naroda s kojim dijeli dio europskoga kulturnog i povijesnog prostora.
Objavljivanjem hrvatskoga izdanja Vrhova Shale, Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – Dea nastavlja svoj nakladnički rad usmjeren na približavanje albanske književnosti, povijesti i kulturne baštine hrvatskoj javnosti te na očuvanje književnih djela koja svjedoče o albanskom nacionalnom i kulturnom identitetu.
Više od stoljeća nakon prvoga objavljivanja, knjiga Rose Wilder Lane ostaje zanimljivo svjedočanstvo o susretu dvaju svjetova, ali i poticaj na promišljanje univerzalnih ljudskih vrijednosti – slobode, časti, dostojanstva i poštovanja različitosti.
Rose Wilder Lane u albanske je planine krenula kao znatiželjna putnica, a iz njih se vratila s dubokim poštovanjem prema narodu koji je upoznala. Upravo ta promjena njezina pogleda čini Vrhove Shale mnogo većim od običnoga putopisa.
Create Your Own Website With Webador