VRHOVI SHALE – PUTOVANJE U SVIJET ČASTI, SLOBODE I DREVNIH ALBANSKIH OBIČAJA

Knjiga Vrhovi Shale (Peaks of Shala) američke književnice i novinarke Rose Wilder Lane, prvi put objavljena 1923. godine, mnogo je više od putopisa kroz planinske predjele sjeverne Albanije. To je književno svjedočanstvo o jednom narodu, njegovu načinu života, običajima, vjerovanjima i vrijednostima, nastalo u vremenu kada je Albanija tek započinjala svoj put kao samostalna država, a njezini planinski krajevi europskoj javnosti bili gotovo nepoznati.

Rose Wilder Lane, kći poznate američke književnice Laure Ingalls Wilder, u Albaniju dolazi kao strankinja koja o toj zemlji zna vrlo malo. Međutim, susret s njezinim stanovnicima postupno mijenja njezine predodžbe. Ono što je započelo kao neplanirano putovanje pretvara se u duboko osobno iskustvo, a početna znatiželja prerasta u iskreno poštovanje prema ljudima čiji se život odvija daleko od modernih europskih središta.

Putovanje započinje u Skadru, odakle se autorica sa svojim suputnicima upućuje prema teško pristupačnim predjelima albanskih planina. Pred čitateljem se otvara svijet strmih planinskih staza, kamenih kuća, osamljenih naselja i ljudi čija je svakodnevica neraskidivo povezana s prirodom, obitelji i naslijeđenim pravilima zajednice. No, iza dojmljivih opisa krajolika postupno se otkriva mnogo složenija slika društva u kojemu pisani zakoni državnih ustanova često imaju manju snagu od običajnoga prava, zadane riječi i osobne časti.

Posebnu vrijednost knjizi daju autoričini susreti s albanskim gorštacima. Lane ne promatra njihove običaje samo kao neobične pojave nekoga udaljenog svijeta, nego nastoji razumjeti razloge njihova postojanja. Opisuje gostoprimstvo, obiteljske odnose, položaj žene, brak, krvnu osvetu i pravila Kanuna, tradicionalnoga albanskog običajnog prava. U tim susretima otkriva društvo koje se, unatoč materijalnom siromaštvu i teškim životnim uvjetima, oslanja na snažan osjećaj osobnog dostojanstva, pripadnosti i odgovornosti prema zajednici.

Jedna od najzanimljivijih osobitosti knjige upravo je suprotnost između vanjskoga siromaštva i unutarnjega osjećaja slobode. Ljudi koje Lane susreće često posjeduju vrlo malo, ali njihovo poimanje časti, neovisnosti i gostoprimstva ostavlja snažan dojam na autoricu. Ona se pritom neizravno suočava i s pitanjem koje nadilazi granice Albanije: što zapravo znači biti civiliziran i može li se napredak društva mjeriti isključivo njegovim materijalnim bogatstvom?

Važno mjesto u knjizi zauzimaju i albanske žene. Njihov položaj Lane prikazuje unutar tradicionalnoga patrijarhalnog društva, u kojemu su prava i obveze muškaraca i žena jasno određeni. Međutim, njezina zapažanja otkrivaju i žene snažnoga karaktera, sposobne donositi odluke, podnositi teške životne okolnosti i očuvati dostojanstvo unutar društvenih ograničenja. Upravo ti ženski likovi daju putopisu dodatnu ljudsku dubinu i pokazuju da se stvarni život nikada ne može potpuno obuhvatiti pravilima i običajima jedne zajednice.

Književna vrijednost Vrhova Shale proizlazi iz autoričine sposobnosti da dokumentarno opažanje poveže s pripovjedačkom živosti. Njezini opisi prirode nisu tek slikovita pozadina događaja. Planine, rijeke, šume i teško prohodne staze postaju sastavni dio priče o ljudima čiji su karakter i način života oblikovani upravo tim prostorom. Lane piše neposredno, znatiželjno, povremeno duhovito, a njezina otvorenost prema neočekivanome omogućuje čitatelju da putuje zajedno s njom.

Ipak, knjigu je potrebno promatrati i u kontekstu vremena u kojemu je nastala. Pojedini autoričini zaključci odražavaju pogled zapadne putnice s početka 20. stoljeća, a njezino divljenje jednostavnosti planinskoga života katkad prelazi u romantiziranje tradicije. Stoga Vrhovi Shale nisu sustavna povijesna ili etnografska studija, nego osobno svjedočanstvo čija vrijednost leži upravo u neposrednosti doživljaja. Ta razlika ne umanjuje važnost djela, nego nam pomaže da ga čitamo s potrebnom povijesnom i kritičkom distancom.

Posebno je značajan završni dio knjige, u kojemu se autorica osvrće na političke prilike u Albaniji nakon Prvoga svjetskog rata. Time njezin putopis izlazi iz okvira osobnih doživljaja i postaje svjedočanstvo o državi koja nastoji očuvati svoju neovisnost u složenim međunarodnim okolnostima. Lane pritom otvoreno pokazuje naklonost prema albanskom narodu i njegovu nastojanju da sam odlučuje o vlastitoj budućnosti.

Za današnjega čitatelja Vrhovi Shale imaju i posebnu kulturno-povijesnu vrijednost. Knjiga čuva slike svakodnevnoga života, običaja, vjerovanja i međuljudskih odnosa iz razdoblja koje je u međuvremenu doživjelo velike promjene. Ona nas vraća u vrijeme kada se povijest nije očitovala samo u političkim odlukama i državnim granicama, nego i u životima običnih ljudi, u njihovim domovima, razgovorima, pjesmama i predajama.

Za albanske čitatelje ovo djelo predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o vlastitoj kulturnoj baštini, dok hrvatskim čitateljima pruža priliku da bolje upoznaju povijest i tradiciju naroda s kojim dijele dio europskoga povijesnog i kulturnog prostora.

Najveća vrijednost knjige Vrhovi Shale nije samo u tome što opisuje jedan gotovo iščezli način života, nego u tome što čitatelja potiče da preispita vlastite predodžbe o slobodi, civilizaciji, dostojanstvu i ljudskim vrijednostima.

Rose Wilder Lane u albanske je planine krenula kao znatiželjna putnica, a iz njih se vratila kao osoba koja je u tom narodu pronašla mnogo više nego što je očekivala. Upravo ta promjena njezina pogleda daje knjizi trajnu književnu i ljudsku vrijednost.

Vrhovi Shale zato nisu samo priča o putovanju kroz sjevernu Albaniju. To je i priča o susretu dvaju svjetova, o razumijevanju različitosti i o spoznaji da se istinsko bogatstvo jednoga naroda ne nalazi uvijek ondje gdje ga svijet naviknut na materijalna mjerila očekuje.

Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – DEA objavilo knjigu „Drevne albanske priče“ Mitrusha Kutelija

Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – DEA nastavlja svoj predani izdavački rad na očuvanju i promicanju albanske kulturne baštine objavljivanjem knjige „Drevne albanske priče“ jednog od najznačajnijih albanskih književnika, Mitrusha Kutelija (Dhimitëra Paska).

Riječ je o djelu koje zauzima posebno mjesto u albanskoj književnosti i folkloristici. Kuteli, jedan od utemeljitelja moderne albanske proze, u ovoj je knjizi sabrao i književno oblikovao najpoznatije narodne predaje, junačke priče i legende koje su se stoljećima prenosile usmenom predajom. Njegove pripovijesti čuvaju duh albanskog naroda, njegove moralne vrijednosti, osjećaj časti, slobode i pripadnosti, zbog čega se „Drevne albanske priče“ smatraju jednim od najvrjednijih djela albanske kulturne baštine.

Novo izdanje DEA-e predstavlja vrijedan doprinos upoznavanju hrvatske javnosti s bogatom albanskom usmenom tradicijom. Kroz priče o legendarnim junacima, mudrim starcima, vilama, zmajevima, besi, hrabrosti i žrtvi, čitatelji imaju priliku upoznati svijet koji je stoljećima oblikovao identitet albanskoga naroda.

Objavljivanjem ove knjige Društvo albanskih umjetnika Hrvatske – DEA nastavlja svoju dugogodišnju misiju izdavanja djela koja čuvaju i predstavljaju albansku povijest, književnost, mitologiju i tradiciju hrvatskoj i široj europskoj publici. Tijekom proteklih godina DEA je objavila niz značajnih naslova iz područja albanske kulture, povijesti i književnosti, čime je postala jedno od najvažnijih središta izdavačke djelatnosti posvećene albanskoj baštini u Hrvatskoj.

„Drevne albanske priče“ nisu samo zbirka narodnih pripovijesti. One predstavljaju most između prošlosti i sadašnjosti, podsjećajući da se identitet jednog naroda čuva upravo kroz priče koje nadživljuju generacije. Ovim izdanjem DEA još jednom potvrđuje svoju predanost očuvanju kulturne baštine te jačanju međukulturnog dijaloga i razumijevanja između hrvatskog i albanskog naroda.

Kanon Lekë Dukagjina

Važno obilježje albanskog naroda je  običajni zakonik Kanon Lekë Dukagjina, koji se od davnina prenosio s koljena na koljeno usmenom predajom i koji je dominirao i oblikovao živote Albanaca. Kanon Lekë Dukagjina je kapitalno djelo fratra Shtjefën Gjeçovija, koji je godinama prikupljao i uređivao na albanskim visoravnima, običajne zakone gorštaka koji danas pružaju uvid u drevno društvo Albanaca, o njihovom dostojanstvu i veličanstvenom osjećaju ponosa i časti.

DARDANSKA BOŽICA DEA DARDANICAE

"Istraživanja pokazuju prisutnost i mnoštvo djelovanja za sada ove male božice (Dea Dardanica), jedne od najcijenjenih božanstava dardanskog panteona. Prve spoznaje o Dardanskoj božici potječu iz 1972. godine nakon objave njezinih dvaju spomenika u Rumunjskoj pa je od te godine tražim i na dardanskom teritoriju." Edi Shukriu

Create Your Own Website With Webador