Mostovi poezije na Sarajevskom sajmu knjiga: Predstavljena zbirka „Iz gnjezda poletjeli stihom“

Published on April 28, 2026 at 1:04 AM

Pod ovogodišnjim sloganom "Put knjige", sarajevski Centar Skenderija postao je od 22. do 27. travnja 2026. godine središte susreta pisaca, izdavača i ljubitelja književnosti. Među brojnim događanjima, posebnu pažnju i emocije publike izazvala je promocija zbirke poezije „Iz gnjezda poletjeli stihom“, objavljene u nakladi Kulture snova, pod uredničkom palicom Zdravka Odorčića.

Mladi glasovi koji ne poznaju granice

Ova promocija bila je više od pukog predstavljanja knjige – bio je to trijumf mladosti i kreativnosti. Na sajmu knjiga je predstavljeno 10 mladih autora, od kojih petero dolazi iz Hrvatske, a petero iz Bosne i Hercegovine.

"Za mene je ovo bilo posebno emotivno i inspirativno iskustvo. Mladi glasovi, različite priče i zajednička ljubav prema poeziji podsjetili su me koliko književnost ima moć da povezuje ljude bez granica." rekla je Lili Koci,književnica i recezentica zbirke poezije

Povezivanjem mladih talenata iz dvije države, zbirka je simbolički otvorila put novim generacijama koje svojim stihovima grade neke ljepše, zajedničke prostore.

Riječ kritike: Recenzija književnice Lili Koci

U nastavku pročitajte kako je ovo vrijedno djelo doživjela književnica Lili Koci:

RECENZIJA ZBIRKE POEZIJE „Iz gnijezda poletjeli stihom“

Zbirka poezije „Iz gnijezda poletjeli stihom“ koju je oblikovao Zdravko Odorčić okuplja deset mladih pjesnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te predstavlja vrijedan presjek suvremenog lirskog senzibiliteta generacije koja tek stasava, ali već pokazuje zrelost, raznolikost i dubinu poetskog promišljanja. Premda dolaze iz različitih kulturnih i obrazovnih okruženja te nose različite osobne priče, njihovi se glasovi susreću na zajedničkom tlu intimnih preispitivanja, egzistencijalnih pitanja i pokušaja tumačenja svijeta koji nerijetko djeluje nestabilno, uništeno i ubrzano. Ova zbirka nije tek mehanička kompilacija različitih poetika, već prostor dijaloga – dijaloga među državama, generacijama i senzibilitetima, ali i dijaloga tradicije i suvremenosti, te osobnog i društvenog.

Unatoč velikoj raznolikosti iskustava, autori pokazuju nekoliko temeljnih zajedničkih obilježja. Prvo od njih je snažna introspekcija i psihološka ranjivost koja obilježava gotovo sve pjesnike – od Džane Mulić do Emine Tanović i Adija Bučuka. Njihov se pogled usmjerava prema nutrini, prema slabim točkama identiteta, prema tugi, samoći, tjeskobi i potrebi za iscjeljenjem. U stihovima mladih autora često se osjeća razorna jednostavnost koja bez suvišnih ukrasa progovara o depresiji, iluzijama smisla i pokušaju bijega iz vlastite svijesti. Drugo je obilježje iznenađujuća poetska zrelost unatoč mladosti, gdje autori oblikuju izraz koji nadilazi očekivanja od jedne tako mlade generacije. U poeziji Dore Stojaković, primjerice, motivi magle, buke i maski pretvaraju se u egzistencijalne krajolike prožete svjetlom i tamom, što jasno pokazuje stilsko i emocionalno sazrijevanje. Treći je zajednički element skeptičan pogled na svijet i stalna potraga za smislom. Pjesme ove generacije ne bježe od problema, nego ih promatraju frontalno, pretvarajući ih u estetski artikuliranu sumnju. U tom pogledu poezija Emine Tanović – koja kombinira filozofsko, psihološko i autobiografsko – postaje reprezentativna anatomija ljudske patnje i mogućnosti rasta.

Iako dijele senzibilitet, mladi autori ipak pokazuju razlike koje prate kulturne i književne tradicije njihovih sredina. Bosanskohercegovačka poezija u ovoj zbirci naginje fragmentarnosti, egzistencijalnoj drami i društvenoj tjeskobi. Autori poput Adija Bučuka, Džane Mulić, Emine Tanović, Elme Nade Ahmetspahić i Luke Boškovića posežu za temama gubitka, identiteta, borbe, šutnje i boli, nerijetko ih oblikujući u aforistične i prozne fragmente. Ahmetspahić donosi poeziju obilježenu duhovnom borbom, tragedijom i simbolikom ruža i tišine, dok Bošković unosi filozofsku ironiju i dijalog s antičkom tradicijom, propitujući odnos umjetnika i svijeta, vrijednosti i perzistencije, ustrajnost i postojanost, umjetničkog djela.

Hrvatski autori, s druge strane, najčešće oblikuju urbaniji, suvremeniji, intelektualno-ironičan ton. Andela Kavelj, Dora Stojaković, Josip Živičić, Lovro Šimek i Luka Premer koriste jezičnu ekonomiju, tematiziraju suvremenost, svakodnevicu, identitet, odnose i socijalne tenzije. Živičić i Šimek, kao književno obrazovani autori, donose jezičnu sigurnost i promišljene stilske strukture, dok Luka Premer poseže za radikalnom igrom, autoironijom i parodijom, dovodeći samu prirodu pjesme u pitanje i pretvarajući je u misaoni eksperiment.

Zbirka se ističe i svježinom novog pjesničkog izraza: hibridnošću forme, prožimanjem intimnog i društvenog te ironijom kao generacijskim obrambenim mehanizmom. Poezija ove generacije prelazi žanrovske granice i nerijetko poprima oblik dnevnika, kratkog eseja ili proznog fragmenta, ali pritom ne gubi lirsku gustoću. Mladi autori svijet tumače kroz sebe, a psihološko postaje društveno, baš kao što tuga postaje zajedničko iskustvo. Ironija i autoironija nisu puki stilski postupci, već način preživljavanja, proces kojim se emocije transformiraju u tekst.

Odnos mladih pjesnika prema književnoj tradiciji iznimno je zreo. Premda cijene klasike, oni ih ne oponašaju; preuzimaju njihove teme, ali ih prevode u vlastiti, suvremeni jezik. Utjecaj Cesarića, Kranjčevića ili filozofskih klasika vidljiv je, ali nikada imitiran. Istodobno, u njihovim se tekstovima mogu prepoznati i odjeci svjetske lirike – ne u smislu kopiranja, nego kao dijelovi širokog kulturnog nasljeđa koje oni intuitivno preoblikuju. U nekim stihovima moguće je osjetiti tihu povezanost s Rilkeovom unutarnjom napetošću i potragom za smislom, s njegovim neprestanim dijalogom između bića i svijeta. U drugima se nazire nešto od Woolfinih fragmenata svijesti, njezina mikroskopska promatranja emocija i prolaznosti. Postoje trenuci koji prizivaju Cohenovu melankoliju i rezigniranu nježnost, kao i Plathinu brutalnu iskrenost u istraživanju vlastitih dubina. Pojedine pjesme, pak, nose duh E.E. Cummingsa u oslobađanju forme, ritma i interpunkcije, dok se u ironijskim odmacima i razigranosti može prepoznati pokoja sjena Bukowskoga – ne u stavu prkosa, nego u sposobnosti da se trivijalno pretvori u estetski naboj.

Intertekstualne veze koje se javljaju u njihovim pjesmama ne nastaju zato što ih autori svjesno planiraju, nego se prirodno pojavljuju kao rezultat njihove uronjenosti u čitanje, iskustvo i suvremenu kulturu. One su prirodan rezultat činjenice da mladi autori odrastaju u globaliziranom svijetu u kojem književnost prelazi granice lakše nego ikad prije. Zato se čini da se ova generacija tradiciji obraća kao partneru u razgovoru, a ne kao autoritetu pred kojim se treba pokloniti. Oni s klasicima razgovaraju – domaćima i svjetskima – ali razgovaraju svojim ritmom, svojim jezikom i svojim iskustvima. U tom odnosu nema imitacije, nego nasljeđivanja; nema podčinjavanja, nego nadogradnje. Upravo u toj slobodi njihove se pjesme otvaraju kao novi, originalni prostori u kojima se tradicija ne ponavlja, nego ponovo rađa.

Zbirka pokazuje da se poezija ove generacije razvija u nekoliko pravaca: od introspektivne psihološke lirike preko urbanističke i socijalne poezije do filozofskog dijaloga i metapoetičke igre. Njihov se izraz kreće prema sve većoj slobodi – tematskoj, formalnoj i emocionalnoj. Oni odbacuju tradicionalne strukture, ali ih ne zaboravljaju; transformiraju ih i ugrađuju u vlastiti identitet.

U konačnici, „Iz gnijezda poletjeli stihom“ kao zbirka deset mladih pjesnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavlja važan književni dokument generacije koja, unatoč mladosti, razmišlja duboko, piše iskreno i stvara originalno. Ti glasovi nisu homogeni, ali postavljaju ista temeljna pitanja: tko sam, kamo idem, gdje počinje sloboda, zašto boli i što znače istina, ljubav, nada i umjetnost. U njihovim se stihovima susreću dvije države, dva kulturna prostora i jedan generacijski duh koji se ne boji ranjivosti, tame ni preispitivanja svijeta. Ako je suditi prema ovim autorima, budućnost lirike na ovim prostorima bit će sigurna, hrabra i iznimno talentirana.

Ljiljana Llilli Koci, književnica

 

#SarajevskiSajamKnjiga #IzGnjezdaPoletjeliStihom

Create Your Own Website With Webador